Doba procvata. Za razvoj sela važan je kraj prošlog stoljeća, koji je u vezi s intenzivnim uzgojem loze i povoljnim tržišnim prilikama.
Naime, vinogradi u Francuskoj i Italiji jako propadaju od filoksere (oidium) i peronospore. Lug Oidium se pojavio 1850. godine u Francuskoj i Italiji, a peronospora tek od 1860. Kao zaštita, sumpor se počeo primjenjivati tek 1878. Zaštita od nje je pronađena tek 1888. u obliku tzv. Bordoške juhe – otopine modre galice i vapna. Filoksera je uš koja napada korijen loze. U Francuskoj se pojavila 1868., u Dalmaciji 1894., na Hvaru tek 1912., a u Malom Grablju oko 1915. Obrana od pogubne filoksere na lozi bila je cijepljenje domaće loze na američke podloge.
Vinogradi su u Francuskoj i Italiji ubrzano propadali zbog bolesti, što je na drugoj strani dovelo do velike potražnje za vinom iz naših krajeva. U to doba narod otoka Hvara ulaže sve svoje snage u sadnju vinograda, vidjevši u tome životnu priliku.
Krenulo se u krčenje šumskih i pašnjaka površina da bi dobili novi vinograd. Živdan je pekao, bura i levantora je hladila, a ljudi su neumorno trapili i mašinali. Otimana zemlja od kamena, gradile se gomile, međe i lazi (terase), sadila loza – vjesnik boljega života. Mnoge vinograde nije bilo moguće obrađivati bez pomoći radnika sa strane. Tako je svaki kućni gospodar imao barem jednog radnika iz Imotske krajine, makar i sezonski.
Vino se izvozilo u Francusku i Austriju. Potražnja je bila velika i cijena vina rasla je 2–3 puta. O snazi vinogradarstva u to doba govore sljedeći podaci: Dalmacija je oko 1890. imala pod vinogradima oko 100 000 ha, a Hvar oko 7 000 ha. Danas otok Hvar ima samo oko 926 ha vinograda.
Takav procvat našeg vinogradarstva, potkraj prošlog stoljeća, donio je Malom Grablju i na otoku Hvaru u svim krajevima Dalmacije novi život i veliki napredak. Počele su se graditi nove, prave kuće, na dva kata, pokrivene kupama koje su se nabavljale u Korčuli.
